Pismo članica EU koje su uputili prijatelji proširenja dobrodošla je inicijativa i to je ne samo kao pokušaj revitalizacije procesa i vraćanja Zapadnog Balkana među prioritete EU, već i kao pokušaj svojevrsne politizacije procesa, rekla je za „Dan” profesor na Fakuletu političkih nauka iz Sarajeva Nedžma Džinanović Miraščija. Ona je rekla da pod tim podrazumijeva vrlo jasno suprotstavljanje trendu, pa i dominaciji birokratske komponente procesa proširenja. Džinanović Miraščija je komentarisala tim riječima to što je šefa diplomatije EU Žozepa Borela devet članica Unije pozvalo da na sastanku ministara spoljnih poslova u aprilu vodi stratešku raspravu o zemljama Zapadnog Balkana i njihovim perspektivama.

Prema riječima Džinanović Miraščija, od prvog Regionalnog pristupa EU prema našem regionu, 1997. godine, prošlo je skoro 25 godina, a samo je jedna država Zapadnog Balkana postala članica.

– To mora biti zabrinjavajuće za nas u regionu, ali i za EU. Niko ne želi tzv. „turski scenario” u odnosima sa Zapadnim Balkanom, ali, kako smo već zakoračili u treću deceniju procesa, a izostaju značajnije promjene u dinamici, krajnje je vrijeme za nove inicijative – kazala je Džinanović Miraščija.

Turska je potpisala sporazum sa EU 1995. godine i službeno je priznata kao zemlja kandidat za punopravno članstvo u EU četiri godine kasnije, ali do danas nema ni naznaka kada bi do članstva moglo doći.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović kaže za „Dan” da već duže integracija Zapadnog Balkana u EU nije nešto što bi se moglo smatratati kao prioritet Unije.

– Isti takav utisak bih imao i sada da nije nedavno došlo do posjete predstavnika EU Miroslava Lajčaka koji je premijeru Zdravku Krivokapiću rekao da bi mogao da bude predsjednik vlade koji će uvesti Crnu Goru u EU. Pošto maksimalan premijerski manadat traje četiri godine, to znači da je Lajčak poslao poruku da se članstvo može desiti do 2024. godine. Mada to možda sada zvuči kao naučna fantastika, vjerujem da Lajčak ne bi poslao takvu poruku da ne postoji interes EU da ubrza proces pridruživanja – smatra Vujović.

Po njegovom sudu, mada se stiče utisak da proširenje zaista nije visoko na listi evropskih prioriteta, Crna Gora bi mogla da bude izuzetak.

U pismu devet članica EU šefu evropske diplomatije se navodi da, iako je Unija najveći donator i trgovinski partner Zapadnog Balkana, napori da se region približi evrpskom bloku zaustavljen je zbog reformi zahtijevanih od Unije i nespremnosti država regiona da ih sprovedu.

Prema sudu Srđana Majstorovića, predstavnika Centra za evropsku politiku iz Beograda, EU će se u 2021. godini suočiti sa brojnim izazovima, od posledica pandemije, do izazova koji se tiču poštovanja osnovnih vrijednosti Unije od pojedinih članica i uslovljavanja distribucije finansijskih sredstava poštovanjem principa vladavine prava.

On smatra da će se neke članice tokom godine suočiti sa izborima, te ukazuje da će rezultati izbora u Holandiji i Njemačkoj direktno uticati ne samo na funkcionisanje EU, već i na njen odnos prema politici proširenja.

– Ako članice EU žele istinski snažnu i samouvjerenu Uniju otvorenu za nove članice, 2020. godina bi trebalo da bude poslednja godina kada su bilateralna pitanja sa zemljama kandidatima bila zloupotrebljavana od pojedinih članica zarad sticanja jeftinih populističkih poena kod svojih birača – rekao je Majstorović nedavno za „Euroaktiv”.

Kako je rekao Žarko Papić, ekonomski i politički analitičar iz Sarajeva, inicijativa dijela članica EU je pozitivna, jer ima za cilj povećanje prisustva EU u regionu, što je pozitivno. Papić za naš list navodi da je prva među potpisnicima Njemačka, koja okuplja prijatelje proširenja očito u namjeri da da novi zamah procesu.

– Mislim da je to veoma znakovito, i da unutar EU jasno uviđaju da je procesu potrebna nova dimenzija, jer je jasno da poslije ovoliko vremena regionu mora biti ponuđena jasna perspektiva članstva – ocjenjuje Papić.

M.V.

---

Aktivniji angažman prijeko potreban
Aktivniji angažman Evropske unije na Zapadnom Balkanu prijeko je potreban, a držanje regiona na pristojnoj udaljenosti nije dobro za reforme, ali ni za kredibilitet Unije i njenu transformativnu moć, ocijenila je direktorica Politikon mreže Jovana Marović. U drugoj polovini ove godine Slovenija preuzima predsjedavanje Savjetom EU, što će, kako je kazala Marovićeva, uticati na poruke koje će se čuti sa EU nivoa.
– Ali, osim pružanja podrške procesu proširenja i naporima Zapadnog Balkana u približavanju EU, ne očekujem značajne pomake – rekla je Marovićeva agenciji Mina.